Što rat čini novcu
Pogledali smo šest ratova i kriza u Europi. U većini njih običan novac brzo je gubio vrijednost i svaki put vlade su intervenirale novim valutama, zamrznutim računima ili kontrolom kapitala.
Njemačka · 1914.–1923.
- Što se dogodilo
- Rat je plaćen zajmovima i tiskanim novcem. U studenome 1923. jedan dolar stajao je 4,2 bilijuna maraka; 1914. stajao je 4,2 marke.
- Što su učinile vlade
- Nova valuta, rentna marka (Rentenmark): 1 rentna marka zamijenila je 1 bilijun (10¹²) papirnatih maraka. Ušteđevine su izbrisane.
Nizozemska · 1945.
- Što se dogodilo
- Tijekom okupacije novčana masa narasla je s 2,6 milijardi guldena (1940.) na 10,9 milijardi guldena (1945.), dok je robe za kupnju bilo mnogo manje.
- Što su učinile vlade
- Monetarna čistka ministra Lieftincka: novčanice od 100 guldena postale su nevažeće 9. srpnja, sve ostale novčanice 26. rujna. Bankovni računi su zamrznuti, a svatko je najprije dobio 10 guldena novog novca.
Mađarska · 1945.–1946.
- Što se dogodilo
- Najgora hiperinflacija ikad zabilježena: u srpnju 1946. cijene su se udvostručavale otprilike svakih 15 sati.
- Što su učinile vlade
- Dana 1. kolovoza 1946. uveden je forint: 1 forint zamijenio je 4 × 10²⁹ pengőa.
Zapadna Njemačka · 1948.
- Što se dogodilo
- Nakon rata reichsmarka je bila gotovo bezvrijedna. Cigarete su kao sredstvo plaćanja funkcionirale bolje od novca.
- Što su učinile vlade
- Dana 20. lipnja 1948. uvedena je njemačka marka (Deutsche Mark). Plaće i cijene preračunate su 1 : 1, ali ušteđevina je preračunata otprilike 10 reichsmaraka za 1 njemačku marku ili još lošije.
Ukrajina · 2014.–2022.
- Što se dogodilo
- Nakon aneksije Krima i rata u Donbasu grivnja je pala s oko 8 na više od 30 za dolar (veljača 2015.).
- Što su učinile vlade
- Kad je 2022. počela invazija punog opsega, središnja banka fiksirala je tečaj na 29,25 za dolar, a u srpnju 2022. prilagodila ga je na 36,57: dolar je poskupio za 25 %. Podizanje i prijenos strane valute bili su ograničeni.
Rusija · 2022.
- Što se dogodilo
- Nakon invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija rubalj je pao na povijesno najniže razine.
- Što su učinile vlade
- Središnja banka podignula je ključnu kamatnu stopu na 20 %, izvoznici su morali konvertirati 80 % deviznih prihoda, a uvedena je i kontrola kapitala. Tečaj se oporavio, ali Rusi više nisu mogli slobodno podizati svoju ušteđevinu u dolarima ni prenositi novac u inozemstvo.
Što iz toga možete naučiti
- Običan novac u banci i novčanice velikih apoena uvijek su bili najranjiviji.
- Vlade interveniraju novim valutama, zamrznutim računima i kontrolom kapitala, često preko noći.
- Raspodjela pomaže: zalihe, gotovina u sitnim apoenima i opipljiva imovina. Bitcoin može biti dopuna, bez ikakvog jamstva.