Javni dug po zemljama u Europi

Zašto je to važno

Zašto pratiti tokove novca

Novac je često prvi znak da se nešto počinje mijenjati. Mnogo prije nego što se police isprazne, napetost se vidi u dugu, kamatnim stopama i tečajevima. Ako pratite te signale, imate vremena za smirenu pripremu.

Dug određuje manevarski prostor

Zemlja s visokim dugom i visokim kamatama ima manje novca kad nastupi kriza. Tada slijede rezovi, viši porezi ili novotiskani novac, a to osjetite u novčaniku.

Tiskanje novca smanjuje kupovnu moć

U ratovima i velikim krizama vlade su često stvarale dodatni novac kako bi platile svoje izdatke. Posljedica je obično bila inflacija: ušteđevina je gubila vrijednost.

Tečajevi otkrivaju napetost

Kad valuta brzo pada, kao grivnja 2014.–2015. ili rubalj 2022., to upućuje na paniku, bijeg kapitala ili sankcije. Sve što dolazi iz inozemstva, poput goriva i lijekova, odmah poskupljuje.

Kamate na državne obveznice

Ako ulagači od neke zemlje odjednom traže mnogo više kamate, sumnjaju u to da ona može vratiti dug. Tako je 2010. u Grčkoj počela kriza eura.

Banke i plaćanja

U financijskoj krizi banke se mogu privremeno zatvoriti ili ograničiti podizanje novca, kao na Cipru 2013. i u Grčkoj 2015. Zato preporučujemo da kod kuće imate gotovinu.

Što pratimo

Na ovoj stranici pratimo javni dug u Europi, vlastiti dug EU-a, dolar i dug SAD-a, rubalj i grivnju te bitcoin i srebro. Bez prognoza, samo signali.

Signali nisu izvjesnosti. Iskoristite ih da na vrijeme posložite osnove: vodu, hranu, gotovinu i plan. Nije financijski savjet. Pročitajte i: što rat čini novcu

Ukupni iznosi

Vlastiti dug EU-a (Europska komisija)

Osim dugova država članica, i sama Europska unija posuđuje novac. Europska komisija to čini prodajom obveznica ulagačima, kao što su banke, mirovinski fondovi i središnje banke diljem svijeta. Novac koji EU dalje posuđuje državama otplaćuju te države; bespovratni dio, uglavnom fond za oporavak od COVID-a, otplaćuje se iz proračuna EU-a, dakle u konačnici ga plaćaju države članice. To nije dug Europske središnje banke.

Dug EU-a, kraj 2025.Više od 1.600 € po stanovniku EU-a

Prognoza za 2027.Prema Europskom revizorskom sudu, uglavnom zbog potpore Ukrajini, obrane i fonda za oporavak od COVID-a

Sastoji se od 702,1 mlrd. € u obveznicama s višegodišnjim rokom (EU-Bonds) i 36,8 mlrd. € kratkoročnog zaduživanja (EU-Bills).
Fond za oporavak od COVID-a (NextGenerationEU): od 2021. isplaćeno 469 mlrd. €. Godina 2026. posljednja je godina isplata; otplata traje do 2058.
Prosječna kamatna stopa na zaduživanje EU-a: 3,32 % (druga polovina 2025.).
Samo kamate na bespovratni dio fonda za oporavak od COVID-a mogle bi u razdoblju 2028.–2034. dosegnuti 93 mlrd. €.
Novo: zajam Ukrajini od 90 mlrd. € za 2026.–2027. i zajmovi državama članicama za obranu (SAFE).
Revizorski sud procjenjuje stopu pogreške u potrošnji EU-a u 2025. na 3,8 % (2024.: 3,6 %). To je sedmo negativno mišljenje zaredom.

Zemlje koje su neto vjerovnici

U tim zemljama država ima više financijske imovine nego dugova, uglavnom zahvaljujući fondovima stvorenima u dobrim godinama. Bruto dug zato ne govori sve.

Izvor: Eurostat, neto financijska imovina opće države, prvo tromjesečje 2026. (privremeno). Lihtenštajn: MMF. Monako: vlastiti izračun na temelju državnih podataka, nije izravno usporediv. Sve ostale europske zemlje imaju neto dug.

Dug kao postotak BDP-a

BDP je sve što zemlja zaradi u godini dana. Zemlje EU-a dogovorile su da dug ne bi smio premašiti 60 % BDP-a.

Granica od 60 %> 60%neto vjerovnik

Sve zemlje

Poredaj po

Zemlja	Dug	U eurima	% BDP-a	Promjena	Na dan	Izvor

Dobro je znati

Zemlje EU-a i Norveška: Eurostat, prvo tromjesečje 2026., privremeni podaci prema definiciji EU-a. Podaci za sljedeće tromjesečje očekuju se krajem listopada.

Ostale zemlje: najnoviji službeni podaci ministarstava, statističkih ureda ili MMF-a. Definicije i referentni datumi razlikuju se.

Promjena je izražena u vlastitoj valuti zemlje, u usporedbi s prikazanim ranijim referentnim datumom.

Opće informacije, a ne financijski savjet.